Jesmo li društvo koje isključuje? Međunarodni dan osoba s invaliditetom

Danas, 3. prosinca, obilježavamo Međunarodni dan osoba s invaliditetom. Svakodnevno se suočavamo s društvenom neosjetljivošću i isključivošću. Osobito je to vidljivo u odnosu prema osobama s invaliditetom. Hrvatski laburisti – Stranka rada i dalje ističu činjenicu da se ne čini dovoljno po pitanju njihova zapošljavanja. Nažalost, ni unatoč državnim poticajima, niti zakonskim propisima i kaznama, željeni rezultati nisu postignuti. Zapitajmo se jesmo li nezainteresirani i imamo averziju prema različitostima ili smo samo usmjereni na sami sebe i društveno neosjetljivi?

150723214215-09-ada-disabled-workers-super-169Jasno je da se nedovoljno čini na informiranju poslodavaca o poticajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom. Osim mjera Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, tu su i subvencije Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invalidditetom (ZOSI). Ako uzmemo u obzir i propisane kazne za trgovačka društva koja zapošljavaju više od 20 radnika, a nemaju zaposlenu osobu s invaliditetom, jasno je da bi interes kod poslodavaca trebao biti veći. Na žalost iz ovog su propisa isključena predstavništva stranih osoba te stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, dok bi vjerujemo, upravo oni radije zaposlili osobu s invaliditetom, nego što to čine neosviještene hrvatske tvrtke. Mnogi će, naime, društveno neosjetljivi poslodavci radije platiti kaznu, nego zaposliti osobu s invaliditetom, kreirajući tako društveni problem, jer je jasno da će se osobe s invaliditetom kao nezaposlene osobe teže integrirati u društvo.

resourcepagephotoDok hrvatski poslodavci ne znaju što činiti, a građani su sve manje socijalno osjetljivi, podsjećamo da EU promiče aktivno uključivanje i potpuno sudjelovanje osoba s invaliditetom u društvu, u skladu s pristupom EU-a pitanjima invaliditeta temeljenom na ljudskim pravima. Invaliditet nije stvar diskrecijskog prava već pitanje ljudskih prava. Taj je pristup i u središtu Konvencije UN-a o pravima osoba s invaliditetom (UNCRPD), čiji je EU potpisnik.“

Prema Europskoj strategiji za osobe s invaliditetom 2010. – 2020. mjere se provode u osam područja (preuzeto sa stranica: http://ec.europa.eu):

  1. pristupačnost: učiniti robu i usluge pristupačnima za osobe s invaliditetom te promicati razvoj tržišta pomagala.
  2. sudjelovanje: osigurati da osobe s invaliditetom uživaju sve koristi građanstva EU-a; uklanjati prepreke jednakom sudjelovanju u javnom životu i slobodnim aktivnostima; promicati pružanje kvalitetnih usluga koje se pružaju u zajednici.
  3. jednakost: suzbijati diskriminaciju na temelju invaliditeta i promicati jednake mogućnosti.
  4. zapošljavanje: znatno povećati udio osoba s invaliditetom koje rade na otvorenom tržištu rada. Oni čine šestinu ukupnog stanovništva EU-a u radnoj dobi, no stopa njihove zaposlenosti relativno je niska.
  5. obrazovanje i osposobljavanje: promicati uključivo obrazovanje i cjeloživotno učenje za učenike i studente s invaliditetom. Jednaki pristup kvalitetnom obrazovanju i cjeloživotnom učenju osobama s invaliditetom omogućuje da u potpunosti sudjeluju u društvu te da poboljšaju kvalitetu svojeg života. Europska komisija pokrenula je nekoliko obrazovnih inicijativa za osobe s invaliditetom. Među njima su Europska agencija za razvoj obrazovanja za učenike i studente s posebnim potrebama te posebna studijska skupina za invaliditet i cjeloživotno učenje.
  6. socijalna zaštita: promicati pristojne životne uvjete, suzbijati siromaštvo i socijalnu isključenost.
  7. zdravstvena zaštita: promicati jednak pristup zdravstvenim uslugama i ustanovama koje pružaju te usluge.
  8. vanjsko djelovanje: promicati prava osoba s invaliditetom u kontekstu proširenja EU-a i međunarodnih razvojnih programa.